Izbornik

Špinat, riznica nutrijenata

Pretpostavlja se da potječe s Bliskog istoka gdje raste kao samonikla biljka.

Najprije se uzgajao u Perziji, a u 7. stoljeću je stigao u Kinu kao poklon od kralja Nepala.

U Europi se počeo uzgajati relativno kasno, tek početkom 11. stoljeća.

Sastav i hranjovost špinata

Špinat je prava riznica vrijednih nutrijenata.

Bogat proteinima, mineralnim tvarima željezom, magnezijem i fosforom nudi ogromne zalihe hranjivih tvari u odnosu na svoju kaloričnu vrijednost.

Špinat je odličan izvor nutrijenata poput vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji brane organizam od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom. To je posebno važno za zdravlje krvnih žila, koje su sklone upalnim procesima.

Jedna šalica kuhanog špinata sadrži šest puta dnevne preporučene količine vitamina K koji je također ključan za zdravlje kostiju.
Tamnozeleno lisnato povrće poput špinata  jedno je od najmoćnijih boraca protiv raka, a neke vrste te bolesti pomaže i liječiti.

Osim toga, špinat:

  • potiče probavu i sprečava zatvor
  • pomaže kod mršavljenja
  • normalizira razinu šećera u krvi
  • poboljšava funkciju mozga
  • dobar je lijek za anemiju

 

Zašto je špinat važan za bebe?

Špinat je jedan od najboljih  izvora esencijalnih minerala potrebnih za rast i razvoj.

Špinat sadrži visoku količinu kalcija i magnezija koji su neophodni za razvoj kostiju.

Sadrži i visoku količinu željeza potrebnog za proizvodnju hemoglobina  i kalija, neophodnog za razvoj mozga.

Osim mineralnih tvari špinat  je važan kao izvor vitamina, posebno vit. C, A, tijamina, riboflavina,vitamina E i K.

Svaki od tih vitamina igra važnu ulogu u razvoju tjelesnih funkcija  kod dojenčeta.

Špinat sadrži značajnu količinu dijetalnih vlakana koja prirodnim putem čine stolicu mekšom.

Osim toga  važan je i antimikrobni učinak špinata, koji pozitivno utječe na infekcije, a posebno kod infekcija urinarnog trakta koje su vrlo česte kod djece.