Izbornik

Ehrensberger Hof

HiPP-ov model farme za biološku raznolikosti

HiPP je 2009 godine u suradnji sa znanstvenicima, Bioland-a i Regionalnog društva za zaštitu ptica počeo istraživati metode koje će imati pozitivan učinak za travnjake u pogledu plodnosti tla i bioraznolikosti na farmi Ehrensberger u Pfaffenfofenu. Cilj je bio pokrenuti ovu organsku farmu do 2015. kao održivu, biološki raznoliku i uspješnu.

Želimo pokazati kako se održivost i zaštita biološke raznolikosti mogu integrirati u svakodnevni život te tako pokrenuti poboljšanje poljoprivrede. Dugoročno želimo osigurati praktične savjete za HiPP-ove proizvođače sa isplativim mjerama za očuvanje biološke raznolikosti i da se na taj način poveća broj bioloških proizvođača.

Cilj je održati ovu farmu biološki raznoliku i uspješnu. 

Ona bi trebala poslužiti kao model za HiPP-ove proizvođače u budućnosti.

Tradicionalne pasmine kao što je izvorni Braunvieh (samo 500 preostalo u Bavarskoj) osigurava genetsku raznolikost.

Bio-slama, kameno brašno, kruti goveđi stajski gnoj i druge prirodne metode koriste se za poboljšavanje plodnosti tla.

Nova staništa su stvorena pomoću šumskih pašnjaka, redova stabala, živica (npr, za ugrožene svračke) od suhih grana i redova cvijeća na rubovima polja i livada.

Plan uzgoja i prikupljanje znanstvenih podataka

Prirodni faktori odlučuju o lokaciji farme i poljoprivrednog zemljišta i daju se konkretni prijedlozi za poboljšanje biološke raznolikosti i zaštite prirode.
U ovom projektu radimo zajedno sa Biolandom, Tehničkim muzejom u Munchenu i Hannoveru kao i sa Bavarskim savezom za zaštitu ptica.

Kako bi povećali raznolikost vrsta, rijetke tradicionalne pasmine udomaćile su se na farmi, u dvorištu kuće: izvorno smeđe govedo, od kojih je samo 500 kom preostalo u Bavarskoj, Skudde - ovce (trenutno 1000 životinja je u Njemačkoj) i stara vrsta kokoši Appenzeller Spitzhauben.

Skudde ovce
Appenzeller Spitzhauben kokoši
Izvorno smeđe govedo

Izvorno smeđe govedo je prema Crvenom popisu ugroženih životinjskih vrsta “vrlo ugroženo”. Na Ehrensberg farmi, HiPP-ovom modelu projekta za održivu poljoprivredu, ova se vrsta uzgaja na odgovarajući način. Izvorno smeđo govedo potječe iz takozvanog “Torfrind uzgoja” tj. slobodno pase na planinskim rubovima jezera već više od 2000 godina.

Na Ehrensberger farmi, među ugroženim vrstama nalazi se i žaba žuti mukač.

Zajedno s Bavarskim savezom za zaštitu ptica (LBV) Ehrensberg farma uvela je razne projekte kako bi se ponovno nastanile razne životinje kao što su fazani, Kukuvija drijemavica sova, žaba žuti mukač i slatkovodne ribe bjelice.

Rijetka ptica svračak je važna ptica za netaknuti ekosustav.

Svračak je vrlo važna vrsta za netaknuti eko sustav. Zbog intenzivnog uzgoja, prirodna staništa za ptice – grmlja i živice smanjena su. Ta vrsta se već nalazi na popisu ugroženih vrsta. Ova rijetka ptica poznata je po tome što svoje žrtve nabada na trnje. Prema popularnom vjerovanju, najprije sakupi devet insekata, prije nego ih pojede. HiPP je na Ehrensberger farmi stvorio nova staništa za svračke tako što je postavio živice od suhog granja i grančica po rubovima polja.

Umjetna utočišta za kukce i guštere napravljena su tako da nadomjeste nedostatak prirodnih skloništa za te životinje.Također su kutije s gnijezdima postavljena u dvorištima jer nedostaju prirodne špilje za male sove, čvorke, kućne vrapčiće, jastrebove i šišmiše.

Ova gnijezda izgrađena od prirodnih trupaca služe kao skloništa za šumske sove i mnoge ptice. Danas je, nažalost, uobičajeno da se šume mrtvog drva (prirodna staništa mnogih ptica) uklanjaju. Dakle, ova se gnijezda nude kao alternativa.


Dobro je znati

  • Kukuvija drijemavica sova u sezoni parenja po paru pojede do 30 miševa dnevno.
  • Jedan šišmiš preko noći pojede do 4000 kukaca.
  • Zašto zaštititi neke životinjske vrste? Vrlo jednostavno, funkcije koje ispunjavaju opažamo tek onda kada nestanu. Dakle, npr. bez obične zelene žabe bilo bi puno više komaraca.

Mnogi ljudi bi mogli živjeti bez meda – ali bez pčela nikako. Kukci ne šire samo slatki nektar nego i oprašuju cvijeće. Na taj način osiguravaju postojanje biljaka i osiguravaju dobre prihode poljoprivrednicima. Bez ovih životinja berba voća je ugrožena. Ako pčele umiru ili su bolesne, to utječe na sve nas. Stoga HiPP kroz projekte brine o biološkoj raznolikosti u očuvanju prirodnih staništa – također i za pčele. Ebensberger farma je također dom za šest kolonija pčela, koji je osnovan zbog dramatične smrtnosti pčela.


Dobro je znati

  • 85% svjetske proizvodnje hrane ovisi o pčelama. Ako pčele izumru, ljudi neće moći preživjeti, jer svi ostali divlji kukci ne bi uspjeli sve oprašiti.
  • Jedna kolonija pčela ima do 60 000 pčela.

Novi ekosustavi kao što su redovi drveća, zaštitne živice od vjetra (npr.za svračci), živice od suhih grana i redovi cvijeća na rubovima polja, te pašnjaci stvoreni su da bi se osigurala staništa za gmazove, ptice, male sisavce i kukce. Princip živice od suhih grana nije u sadnji i rasađivanju istih nego u raznošenju sjemena vjetrom. Te grane, grančice i šiblje šlažu se labavo u zid koji služi za zaštitu mladih biljaka. Prednosti ove živice su prije svega niske cijene proizvodnje, a s druge strane labavo naslagano suho granje pruža neposredno stanište mnogim rijetkim vrstama.

U konvencionalnoj poljoprivredi polja i livade sade se do samog ruba kako bi se povećao urod. Za podršku biološke raznolikosti i održivosti mi sadimo divlje živice uz suho granje i divlje cvijeće. Te se osigurava životinjama mjesto za život, zaštita od vjetra za krave i smanjuje erozija tla.

Tri elementa održivog uzgoja na Ehrensberger farmi:


tradicionalna pasmina na pašnjaku, na rubovima polja nalazi se živica od suhih grana i prirodni zaklon za životinje u Europskoj bukovoj šumi.


Dobro je znati

  • Unatoč živicama, zbog kojih je obradiva površina manja, poljoprivrednik ima isti prihod. Iako je područje za obrađivanje manje, na kraju je prihod isti jer su uvjeti bolji (npr. kad su dani vrući veće je hlađenje i isparavanje) i biljke mogu rasti uz manje stresa.
  • Ako se trava kosi u krivo doba dana (npr. podne), do 24000 pčela budu ubijene po hektaru, kao i bezbroj drugih divljih kukaca.
  • Na konvencionalnim livadama zbog česte košnje ima svega 3-5 vrsta trave, dok se na farmama na kojima se čuva bio raznolikost, može biti prisutno i do 35 različitih vrsta trave.

Za poboljšanje plodnosti tla, testiraju se u pilot-projektima različite metode, kao što je kameno brašno koje na sebe veže amonijak, kruta gnojiva i druge prirodne metode. Također tu su i mjere koje podupiru zdravlje životinja, kao što je organska slama za njihove stelje (prostirke), se također koristi.

Mnogi postupci utječu na kvalitetu tla, posebno u poljoprivredi.

  1. Preopterečenost tla
  2. Izloženost industrijskim kemikalijama i uzgoj s dugoročnim posljedicama na zdravlje i produktivnost tla.
  3. Fizički stres od nepravilnog rukovanja (teški strojevi i oruđe koji uništavaju osjetljive komplekse tla, povećana upotreba kemikalija za održavanje profitabilnosti).
  4. Rad u krivo vrijeme.
  5. Gubitak organske tvari, a time i korištenje krivih gnojiva, krivi plodored i kriva obrada tla.
  6. Umanjene vrijednsti podzemnih voda kroz pogrešno korištenje zemljišta


Načelo:
"Zdravo tlo – zdrava biljka – zdrava osoba i zdrava životinja" je moto, jednako kao i u načelu održivosti sve ono što je važno za očuvanje zdravog tla; održivost u ravnoteži energije je ključ.


Dobro je znati

  • Dobro organsko tlo može apsorbirati i pohraniti 150 litara vode dnevno.
  • 56% tla u EU je beživotno.
  • Dobro organsko tlo može pohraniti 575-700 kg CO2 godišnje po hektaru.
  • Crvi su vrlo važni za zemlju, oni ju obogate s organskom tvari (humus), koji izlučuju. U ekološkoj poljoprivredi može se naći 200 -500 glista po četvornom metru, u konvencionalnoj poljoprivredi 16 -18 glista po m2.
  • Kod tla sa 230 glista po m2, to znači 2,5 t glista po hektaru.
  • Tlo sa 600 glista po m2 može proizvesti 80 t humusa godišnje po hektaru (optimalno).
  • Gliste idu do 2 m duboko u tlo. Glista živi cca 10 godina u tunelu, ako ju se pusti na miru, tunel ostaje narednih 10 godina i koriste ga drugi kukci i crvi.

Unapređenje HiPP tvrtke za biološku raznolikost

“Model društvo za biološku raznolikost” posebnu pažnju posvećuje uzgoju i mogućnostima unapređenja biološke raznolikosti. HiPP zaposlenici već sudjeluju u ovom projektu, kao i učenici, studenti i drugi zainteresirani, HiPP redovito nudi obilazak farme kako bi taj model u pravom smislu bio “razumljiv”.

Podrška Njemačke savezne zaklade za okoliš (DBU)

Zbog dobrih rezultata i pozitivnih iskustava s ovim projektom odlučili smo eksperimentirati na uzgoju povrća i žitarica. Zajedno s drugim tvrtkama iz Udruge organske hrane (AOEL), HiPP će ispitati metode za očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s ostalim tvrtkama do 2016. godine.

Pristup i ciljevi

Zadatak je razviti sustav za prikupljanje i vrednovanje biološke raznolikosti i rad s rezultatima, tako da se može biti vjerodostojan i transparentan kroz prehrambene tvrtke. Prvo, za poljoprivrednu proizvodnju važno je i treba uzeti u obzir (očuvanje biološke raznolikosti). S druge strane, u prvom planu stoji očuvanje raznolikosti vrsta i staništa u prikazu (očuvanje biološke raznolikosti).

Zajedno sa AEOL, Tehničko sveučilište u Munchenu, Sveučilište u Hannoveru i tvrtke partnere, možemo ispitati utjecaj poljoprivrede na biološku raznolikost unutar lanca vrijednosti organske hrane. Postoje praktični radni koraci, za poboljšanje. Dugoročno HiPP želi proizvođačima dati pragmatične savjete da im učinkovite mjere budu pri ruci za očuvanje biološke raznolikosti i na taj način povećati broj organskih proizvođača.