Skip to main content

Razvoj bebe: sve o prvim mjesecima života u kalendaru razvoja bebe

Prosječna trudnoća traje 40 tjedana, a nakon poroda kreće sljedeća velika avantura! Sada napokon možete svoje dugo očekivano čudo držati u naručju.

Možda se pitate kakva vas iznenađenja čekaju u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci? HiPP kalendar razvoja bebe prati vas iz mjeseca u mjesec s informacijama o razvoju Vašeg djeteta. Od prvog osmijeha, do prvog puzanja, do prvih složenih kockica, putovanje za Vašu malu obitelj nastavlja se u nadolazećim tjednima i mjesecima.

Razvoj po mjesecima

Za roditelje je rođenje djeteta uzbudljiv ulazak u potpuno novi svijet. Od sada će se neko vrijeme sve vrtjeti oko bebe, njenih potreba i optimalnog razvoja. Mnoge majke i očevi na početku si postavljaju brojna pitanja, a mi bismo ih jedno po jedno željeli obraditi u HiPP kalendaru razvoja beba.

Saznajte više o svakom mjesecu djeteta:

  • Koliko je beba teška i dugačka?
  • Koji se koraci u motoričkom i emocionalnom razvoju mogu očekivati?
  • Koje igre potiču bebu i koji je najbolji način da je zaokupite?
  • Što beba jede i pije i kako se uvodi dohrana?
  • Koji preventivni pregledi se zakazuju i kada?
  • Kako se razvija ponašanje u snu?
  • Kako su mama i tata?

Doznajte koje razvojne korake bebe svladavaju u kojem vremenskom okviru te koji su se savjeti i trikovi pokazali učinkovitima u svakodnevnom životu s bebama. Dobit ćete i savjete o dojenju, pomoć pri izračunavanju količine tekućine i uvođenju dohrane.

Dob bebe u tjednima i mjesecima

Tipično, dob bebe se u početku navodi u tjednima, a kasnije u mjesecima. Razvoj dojenčeta je u početku tako brz da njegova podjela na tjedne i mjesece ima više smisla. To vam omogućuje da preciznije pratite u kojem se trenutku obično odvijaju određeni razvojni koraci. Tek od druge godine nadalje ubrzani tempo usporava pa se dob djeteta iskazuje u godinama ili u polugodišnjem razvoju.

Kalendar razvoja bebe podijeljen je prema mjesecima. U prvoj godini Vaše dijete obično se naziva beba i dojenče, u drugoj godini života radije ga nazivamo malim djetetom.

Razvojni koraci i mjerenja

Tijekom dojenačke dobi i djetinjstva, rast bebe pomno se ispituje tijekom pregleda kako bi se procijenio razvoj primjeren dobi:

  • razvoj težine
  • rast dužine
  • opseg glave

Ispituju se vid i sluh te prati motorički razvoj. Vremenski okvir za postizanje važnih motoričkih vještina je širok.

Posebno radosni događaji, a time i prekretnice u razvoju bebe su:

  •  prvi osmijeh u bebinom 2. mjesecu
  •  svjesni pokušaji hvatanja u bebinom 3. mjesecu
  •  prvi pokušaji puzanja između 6. i 8. mjeseca
  •  prvi svjesni zvukovi od 5. mjeseca
  •  prva prava riječ malo prije ili nakon 1. rođendana
  •  prvi koraci oko 1. rođendana

Vjerojatno se veselite gledati svoju bebu kako svladava te mnoge male i velike izazove.

Neke bebe rano svladaju svoje prve korake i već sa šest mjeseci veselo pužu. Drugi su ležerniji i potrebno im je puno više vremena za postizanje veće neovisnosti. Za roditelje je često umirujuće znati da se beba razvija u vremenskom okviru primjerenom dobi.

Važna pitanja o razvoju vaše bebe

Koje razvojne korake moja beba dostiže u prvoj godini života?

Dojenčad dostiže brojne razvojne korake u prvoj godini života. Fokus je posebno na motoričkom razvoju i izazovima za vaše maleno kako bi svladalo različite faze, jednu za drugom dok ne počne slobodno hodati:

  •  samostalno drži glavu
  •  ležeći na trbuhu, podupire se rukama i savija leđa
  •  okreće se s trbuha na leđa
  •  zauzima četveronožni položaj
  •  okreće se s leđa na trbuh
  •  samostalno se posjeda
  •  podiže se na noge uz namještaj
  •  hoda uz predmete/namještaj ili uz pomoć mamine i tatine ruke
  •  samostalno hodanje

Osim toga, bebe u prvih nekoliko tjedana i mjeseci nauče specifično hvatanje. Nove stvari prvo završe u ustima. Tek nakon nekoliko mjeseci oči i vidna oštrina su dovoljno razvijeni da bebe mogu početno ispitivati igračke ili dohranu rukama i očima.

Kognitivni razvoj također je brz u prvoj godini života: Vaša beba uči da igračke ili ljudi mogu biti nevidljivi, ali ipak biti tu. Razvija svoje emocije i može se nasmijati od srca sa samo nekoliko mjeseci.

Postoje široki vremenski okviri za sve razvojne korake vaših mališana. Neke bebe preskaču pojedinačne motoričke izazove, poput puzanja, dok je drugima potrebno puno vremena za svako pojedino područje. Niste sigurni razvija li se vaša beba primjereno svojoj dobi i je li sve u zdravstvenom smislu u redu? Razgovarajte o tome sa svojim pedijatrom.

Kako mogu zaokupiti svoju bebu u prvoj godini?

U početku bebama ne treba puno da se osjećaju kao da su u dobrim rukama: mamina ili tatina blizina, njihovi glasovi i poznati mirisi, kao i kontakt koža na kožu često su više nego dovoljni u prvih nekoliko tjedana.

Ako je vaša beba već neko vrijeme tu, željet će otkriti svijet oštrim okom. Sada će biti popularne igre pjevanja i puzanja. Tijekom bebine prve godine te igre mogu postati složenije i potaknuti Vaše malene da– čim to budu u stanju – pjevaju i oponašaju pokrete.

Slikovnice i taktilne knjige dobar su način igre za bebe koje već aktivno posežu za predmetima i igračkama. Zajedno možete osjetiti različite teksture i otkriti jednostavne priče iz knjige.

Kako se pokretljivost bebe povećava, povećava se opseg pokreta i radnji. Popularne su igre u kojima se mogu slagati kule i kotrljati lopte.

Bebe u dobi od 6 do 8 mjeseci također posebno vole divlje puzanje i igre škakljanja. S povećanjem mobilnosti, bebe vole pratiti svoje roditelje po kući i otkrivati razne aktivnosti za sebe.

Ovdje pročitajte kako organizirati prve tjedne i mjesece s bebom.

Koliko sna je potrebno bebama?

Potreba za snom je individualna i može se jako razlikovati od bebe do bebe. U prosjeku, bebe u prvoj godini života spavaju nekoliko sati tijekom dana, koji su podijeljeni u faze sna različite duljine. Noćni san obično prekidaju faze budnosti i prekidi tijekom dojenja ili hranjenja.

Potreba za snom je u početku između 14 i 18 sati unutar 24 sata. Ritam spavanja i budnosti razvija se tek postupno. Mnoga mala drijemanja tijekom dana svode se na jednu ili dvije čvrste jedinice sna do sredine druge godine života. Intervali spavanja polako postaju slični onima kod odraslih čim se postigne potrebna kognitivna i fiziološka zrelost.

Noćno buđenje javlja se kod većine djece, osobito u prvim godinama života, i nije neuobičajeno s obzirom na razvojnu fiziologiju.

Koja je prehrana optimalna za dojenčad?

Majčino mlijeko je najbolji izbor za dojenčad. WHO preporučuje isključivo dojenje prvih 6 mjeseci i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do djetetove druge godine života i nakon toga - sve dok majka i dijete to žele.

Dojenčad koja nije dojena treba se hraniti adaptiranom mliječnom hranom. Adaptirana mliječna hrana je prilagođena potrebama dojenčadi u prvoj godini života i nakon toga, a također može biti i nadopuna uz dojenje.

Uvođenje odgovarajuće dohrane preporuča se najranije početkom 5. mjeseca života. Bebe se mogu hraniti kašicama, komadićima ili izravno s obiteljskog stola, pod uvjetom da je ponuđena hrana prikladna za bebe. To općenito znači da hrana treba:

  • sadržavati nizak udio soli i šećera
  • ne smije sadržavati arome, aditive ili konzervanse
  • biti što prirodnija i pažljivo obrađena.

Preporuča se uravnotežena, zdrava kombinacija voća i povrća, namirnica bogatih vlaknima poput tjestenine od cjelovitih žitarica, riže ili kruha, kao i povremena konzumacija mesa i ribe.

Bebama ne treba uopće davati kravlje mlijeko ili proizvode od kravljeg mlijeka ili ih treba ograničiti na 200 ml/g dnevno nakon početka dohrane u prvoj godini.

Razmjena ideja s roditeljima djece iste dobi vrijedna je za mnoge roditelje i dobra je pomoć u još boljem razumijevanju potreba vašeg djeteta.

Važno: jelo treba biti zabavno i doživljaj za sva osjetila. Dojenčad stoga dohranu doživljava i ustima i rukama tako što svaku novu namirnicu detaljno promatra, osjeća i na kraju kuša.