Probiotici i prebiotici za dojenčad i malu djecu
Probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju važan utjecaj na zdravlje crijeva. Budući da se probiotici nalaze u majčinom mlijeku, od velike su važnosti za dojenčad. Dojenčad koja nije dojena ili je djelomično dojena, često treba dodatnu podršku u izgradnji uravnotežene crijevne flore. Saznajte više o ulozi probiotika u probavi i njihovoj ulozi kod dojenčadi.
Što su probiotici?
Brojni pozitivni mikroorganizmi koloniziraju crijevnu sluznicu i tako služe kao zaštitni štit od patogenih bakterija i virusa. Da bi crijevni mikrobiom funkcionirao, potreban je širok izbor različitih bakterijskih kultura.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji su sastavni dio optimalne crijevne sluznice (mikrobioma). Mogu se prenijeti s majke na dijete tijekom vaginalnog poroda, unijeti hranom ili putem dodataka prehrani. Pozitivne bakterije mogu se prenijeti na dijete i kontaktom s kožom tijekom dojenja.
Bifidobakterije su primjer bakterija koje su posebno korisne u crijevima. Bifidobakterije, kao i sve probiotičke kulture, mogu probaviti oligosaharide ljudskog mlijeka (složene polisaharide, skraćeno HMO) i tako ih razgraditi na njihove najsitnije komponente. Ove male građevne blokove zatim mogu koristiti i drugi sojevi bakterija kao izvor energije. Bifidobakterije su stoga osobito važne za zdrav i potpuno funkcionalan mikrobiom.
Prebiotici daju energiju mikroorganizmima koji čine mikrobiom. To nisu živi organizmi, već vlakna. Ova vlakna bakterije mogu koristiti kao izvor hrane, omogućujući im dobivanje energije i razmnožavanje. Prebiotici uključuju:
- Galaktooligosaharidi (GOS)
- Fruktooligosaharidi (FOS)
- Oligosaharidi ljudskog mlijeka (HMO), sastavni dio zrelog majčinog mlijeka
Osim toga, sami prebiotici također su aktivni u jačanju zdrave crijevne flore, a njihov učinak na imunološki sustav trenutno se intenzivno istražuje.
Mikrobiom – raznolika bakterijska kultura crijevne sluznice – daje važan doprinos očuvanju zdravlja cijelog organizma uz pomoć probiotika i prebiotika. Probiotici u crijevima proizvode važne tvari za složene metaboličke procese u tijelu (npr. kratkolančane masne kiseline) metabolizmom prebiotika. Kisela pH vrijednost zdrave crijevne sluznice također pomaže u sprječavanju razmnožavanja patogenih uzročnika bolesti.
Što utječe na djetetov mikrobiom?
Novorođenčad nema potpuno razvijen probavni sustav kao odrasle osobe. Probavni trakt, koji je još uvijek nezreo nakon rođenja, prvo se mora naseliti korisnim bakterijama.
Da bi ova kolonizacija pozitivnim bakterijskim kulturama uspjela, nekoliko je čimbenika od velike važnosti:
- kako je prošao porod (vaginalni, carski rez sa ili bez kontakta koža na kožu u rađaonici),
- jesu li tijekom poroda davani antibiotici,
- kakav je mikrobiom majke (genetska dispozicija),
- je li dojenče bilo dojeno ili je još uvijek dojeno.
Tijekom vaginalnog poroda dojenče dolazi u izravan kontakt s majčinom kožom i crijevnim bakterijama tijekom izgona. Novorođenče, koje je raslo u amnionskoj vrećici u gotovo sterilnim uvjetima, pri porodu je u izravnom kontaktu s majčinim bakterijama koje će pripremiti crijeva za funkciju probave.
Tijekom carskog reza ova je mogućnost prirodne kolonizacije ograničena zbog sterilnih uvjeta u operacijskoj sali. Ovdje je češća pojava da se prvi koloniziraju manje prikladni sojevi bakterija.
Ako su tijekom poroda nužni antibiotici, kao što je čest slučaj kod carskog reza, mikrobiom majke se mijenja. To znači da se djetetu prenosi manje uravnotežena mješavina bakterijskih kultura. Kao i kod carskog reza, antibiotici su obično medicinski nužni koraci koji se teško mogu izbjeći. Međutim, s obzirom na kasnije zdravlje crijeva djeteta, važno je razumjeti da će kolonizacija probavnog trakta tada biti nešto drugačija. To može dovesti do češćih grčeva ili zatvora u prvim tjednima života.
Istraživanja su pokazala da se sastav mikrobioma također mijenja unutar generacija. Prehrambene navike se mijenjaju i dotad uobičajene probiotičke namirnice, poput svježeg kiselog kupusa, sve su manje na stolu. To donekle objašnjava povećanu učestalost probavnih tegoba, koje su iz generacije u generaciju sve izraženije.
Trenutno povezivanje izravnim kontaktom koža na kožu u rađaonici provodi se tek nekoliko godina i još nije standard u svim rodilištima. Situacija je drugačija kod vaginalnih poroda, gdje se mikrobiom može prenositi kroz nekoliko generacija.
Dojena djeca prirodnim putem iz majčinog mlijeka dobivaju probiotike u optimalnom sastavu koji se individualno prilagođava djetetu. Genetske predispozicije majke mogu dovesti do toga da određene sojeve bakterija majčino mlijeko ne sadrži. Kao rezultat toga, dojena djeca u ovom sastavu majčinog mlijeka također mogu imati manje uravnotežen mikrobiom stoga se mogu boriti s bolovima u trbuhu i nadimanjem.
Postanite član HiPP BabyCluba!
Kao član, redovito ćete primati novosti na svoj e-mail!
- važne informacije o trudnoći, porodu i razvoju djeteta
- važni popisi za provjeru
- poklon i još mnogo toga za Vas!
Prednosti probiotika za dojenčad
Uloga probiotika i prebiotika u probavi
Probiotici stupaju u interakciju s postojećim mikrobiomom, mogu pozitivno utjecati na rast korisnih bakterija i proizvode tvari koje povoljno utječu na crijevnu okolinu. Na taj način osiguravaju temelje za zdravu crijevnu floru koja je neophodna za snažan imunološki sustav.
Prebiotici prvenstveno služe kao hrana za dobre crijevne bakterije. Ali oni također mogu imati učinak lakše defekacije. U slučajevima zatvora i tvrde stolice, uzimanje prebiotika može pomoći u omekšavanju stolice.
Ukratko, to znači da su probiotici i prebiotici važne komponente optimalnog crijevnog mikrobioma. Idealnu kolonizaciju djetetove crijevne flore pokazuje probava u kojoj:
- se rjeđe javljaju nadutost i kolike,
- stolica je mekana, ali formirana – to se odnosi na dojenčad koja jede krutu hranu i dojenčad koja je na mliječnoj hrani,
- proljev i zatvor se ne pojavljuju ili se javljaju vrlo rijetko.
Stolica dojene djece je mekana i kašaste konzistencije stoga se ponekad može zamijeniti s proljevom. Međutim, ako je stolica od čistog majčinog mlijeka pjenasta, zelenkasta ili smećkasta i ima jak miris, najbolje je da to razjasnite kod svog pedijatra.
Uloga prebiotika i probiotika za imunološki sustav
Prema znanstvenim istraživanjima, HMO, najpoznatiji predstavnici prebiotika, dobavljači su sijalne kiseline koja je važna za razvoj mozga i misaone procese. Također igraju važnu ulogu u aktivnoj borbi protiv patogenih klica i tako doprinose smanjenju infekcija. HMO mogu ojačati crijevnu barijeru i dio su višeslojne zaštitne funkcije za razvoj imunološkog sustava u novorođenčadi. (Walsh 2020.)
Probiotici proizvode tvari koje održavaju kiseli okoliš u crijevnoj sluznici. Pri ovoj kiseloj pH vrijednosti znatno su manje šanse za preživljavanje patogenih klica. Probiotici stoga pridonose smanjenju infekcija. U studiji iz 2014. broj slučajeva kolika u dojenčadi smanjio se primjenom probiotika. Dojenčad koja je dobivala ciljane probiotike rjeđe je patila od bolnih grčeva u trbuhu ili nadutosti.
Probiotička i prebiotička hrana
Koja hrana sadrži probiotike?
Majčino mlijeko sadrži brojne žive stanice, prvenstveno laktobacile, bifidobakterije i preko 200 HMO struktura (Walsh 2020). Stoga dojena djeca putem majčinog mlijeka dobivaju probiotike i prebiotike koji se stalno prilagođavaju njihovim potrebama.
Ako dojenče nije dojeno ili je dojeno vrlo kratko vrijeme, može se koristiti mliječna formula za dojenčad koja sadrži pre- i probiotike. Optimalna mliječna formula je zamjena za majčino mlijeko kada sadrži i probiotike i prebiotike kako bi služila kao hrana živim probiotičkim stanicama. Od 2011. na tržištu su dostupni nadomjesci za majčino mlijeko koji sadrže probiotike i prebiotike, korisne bakterijske sojeve, te dodatna potrebna vlakna.
Od uvođenja krute hrane pa nadalje, dnevni jelovnik se može nadopuniti ukusnim sastojcima krute hrane koji sadrže probiotičke komponente. Mnoge namirnice sadrže probiotike zbog procesa proizvodnje, stoga su prikladne za doprinos zdravoj prehrani.
Mliječni proizvodi
Prirodni jogurt, kefir i mlaćenica, kao i neki sirevi npr. Gouda i Cheddar sadrže žive bakterijske kulture. Stoga se redovito preporučuju za pospješivanje probave, primjerice nakon oporavka od gastrointestinalne viroze ili nakon uzimanja antibiotika.
Fermentirano povrće
Fermentirani bijeli kupus ukiseljen sa solju ili skraćeno kiseli kupus. Konzerviranjem solju (fermentacija) stvaraju se dobre bakterijske kulture, što kiseli kupus čini vrlo dobrom namirnicom za probavu. Ukiseljeni krastavci također sadrže bakterijske kulture koje mogu pospješiti zdravu probavu.
Važno: Povrće konzervirano solju potrebno je pažljivo oprati prije konzumiranja. Dojenčad i mala djeca koja su spremna za krutu hranu mogu istraživati fermentirano povrće sa smanjenim udjelom soli kao dio uravnotežene prehrane.
Idealan dodatak probiotičkoj prehrani sastoji se od vlakana (voće, povrće) te proizvoda od cjelovitih žitarica i mahunarki. Adekvatan unos tekućine također je koristan za optimalnu probavu. Za dojenčad su prikladni napici bez šećera, posebice voda ili manjim dijelom čajevi bez dodanog šećera.
Koja hrana sadrži prebiotike?
Kako bi probiotički mikroorganizmi mogli adekvatno obavljati svoje zadaće u crijevima, potrebni su im prebiotici kao izvor energije.
Za to su, između ostalog, prikladne ove namirnice:
- banane
- grašak
- rajčice
- batat, krumpir, riža ili tjestenina (kuhani pa ohlađeni))
- zobene pahuljice
- blitva i špinat
- mahunarke poput graha i leće
- meko voće kao što su maline, kupine, ribizli
U prosjeku, uravnotežena prehrana sa svježim, regionalnim i sezonskim namirnicama osigurava optimalnu količinu vlakana. Što je izbor hrane raznolikiji i šareniji, veća je vjerojatnost da će sadržavati odgovarajuću hranu za probiotičke mikroorganizme. Dodatni unos prebiotika obično je potreban samo ako je probava poremećena nakon dugih razdoblja bolesti.
Rizici i nuspojave probiotika kod dojenčadi
Ako probiotici dođu u dodir s crijevnom florom koja je već naseljena raznim sojevima bakterija, to u početku može dovesti do nadutosti i vjetrova, ovisno o postojećoj kolonizaciji bakterija. Također se mogu pojaviti blagi bolovi u trbuhu, proljev ili primjetno mekana stolica.
Međutim, ovi se simptomi također javljaju kada je crijevo nepravilno kolonizirano prvenstveno bakterijama koje stvaraju plinove kao što je proteobakterije. Ako su bifidobakterije i laktobacili, koji pozitivno utječu na rad crijeva, u manjini, to može dovesti do pojačanih kolika, nemira i učestalog plakanja.
Izuzetno rijetke nuspojave uključuju infekcije uzrokovane probioticima, ali one posebno pogađaju osobe oslabljenog imuniteta. Ako se dijagnosticira imunološki nedostatak, preporučuje se prvo konzultirati liječnika/pedijatra.
